Zdravije navike, više druženja i aktivnije starenje – prvi rezultati programa „Prevencija nezaraznih bolesti kroz edukaciju o štetnosti šećera“

Program „Prevencija nezaraznih bolesti kroz edukaciju o štetnosti šećera“, koji provode Centar za edukaciju i informiranje potrošača (CEIP) i partnerska Humanitarna udruga Duga Vukovar, usmjeren je na promicanje zdravlja, prevenciju dijabetesa i drugih kroničnih nezaraznih bolesti te razvoj zdravijih životnih navika kod djece i starijih osoba. Program se provodi uz financijsku podršku Ministarstva zdravstva, a temelji se na povezivanju zdravstvenog, obrazovnog i socijalnog sektora kako bi se stvorio održiv model prevencije koji će se moći koristiti i u drugim lokalnim zajednicama.

Jedna od posebno važnih ciljnih skupina programa su starije osobe, koje se često suočavaju s povećanim rizikom od razvoja dijabetesa, hipertenzije, kardiovaskularnih bolesti i drugih zdravstvenih problema povezanih s nepravilnom prehranom i smanjenom tjelesnom aktivnošću. Pretjeran unos šećera kod starijih osoba može dovesti do pogoršanja kroničnih bolesti, smanjene pokretljivosti, umora, problema s cirkulacijom i općeg pada kvalitete života. Uz zdravstvene izazove, velik broj starijih osoba suočava se i sa socijalnom izolacijom, nedostatkom podrške i manjkom dostupnih preventivnih programa u zajednici. Upravo zato program povezuje edukaciju o prehrani, redovito kretanje, druženje i aktivno uključivanje korisnika u zajednicu.

Tijekom prva tri mjeseca provedbe programa kod partnera Humanitarne udruge Duga Vukovar provedene su brojne aktivnosti usmjerene na razvoj zdravih navika, socijalno uključivanje i aktivno starenje. Aktivnosti su uključivale edukativne radionice, razgovore i razmjenu iskustava, praktične radionice pripreme zdravijih obroka, mjerenje šećera u krvi u suradnji s djelatnicima Doma zdravlja Vukovar, šetnje, razgibavanje uz podršku Udruge kineziologa grada Vukovara te uključivanje korisnika u volonterske akcije zajednice.

U siječnju je naglasak bio na uključivanju korisnika u zajedničke aktivnosti i stvaranju osjećaja pripadnosti grupi. Organizirane su radionice razgovora i druženja, šetnja i posjet Muzeju vučedolske kulture, mjerenje šećera u krvi te aktivnosti razgibavanja. Već tada uočena je dobra motivacija korisnika i međusobna podrška unutar grupe, a sudionici su posebno isticali kako zajedničko druženje i redoviti susreti značajno smanjuju osjećaj usamljenosti.

Veljača je donijela povećan broj sudionika i intenzivniji fokus na prehrambene navike. Održane su radionice kuhanja tijekom kojih su sudionici učili kako pripremati tradicionalne slastice na zdraviji način, koristeći prirodne alternative šećeru poput stevije ili meda. Kroz razgovore i razmjenu recepata korisnici su zajedno promišljali kako male promjene u svakodnevnoj prehrani mogu imati veliki utjecaj na zdravlje. Uz edukacije nastavljene su aktivnosti mjerenja šećera i razgibavanja. Sudionici su posebno isticali kako ih aktivnosti motiviraju na više kretanja i zdravije izbore u svakodnevnom životu.

U ožujku je program dodatno naglasio važnost aktivnog sudjelovanja starijih osoba u zajednici. Uz radionice o prilagodbi tradicionalne prehrane zdravijim navikama i praktične kulinarske aktivnosti, korisnici su sudjelovali i u volonterskoj akciji prikupljanja donacija za Socijalnu samoposlugu Vukovar. Upravo je taj dio aktivnosti pokazao koliko je važno starijim osobama omogućiti osjećaj korisnosti, uključenosti i aktivne uloge u društvu, bez obzira na dob. Sudionici su naglasili da kroz radionice ne samo da usvajaju nova znanja o zdravlju i prehrani, nego razvijaju nova prijateljstva, osjećaj sigurnosti i svakodnevnu rutinu.

Jedno od najvažnijih opažanja stručnog tima tijekom prva tri mjeseca provedbe jest da starije osobe najbolje reagiraju na aktivnosti koje kombiniraju praktičan rad, druženje i konkretne savjete koje mogu odmah primijeniti u svakodnevnom životu. Pokazalo se i kako kontinuirani dolasci, međusobna podrška unutar grupe i osjećaj zajedništva imaju snažan pozitivan učinak na psihičko zdravlje i kvalitetu života sudionika. Posebno je važan rast interesa za sudjelovanje u programu te sve otvoreniji razgovori korisnika o vlastitim zdravstvenim navikama i izazovima.

Program se kontinuirano prati i evaluira od strane stručnog tima kako bi se postojeće aktivnosti dodatno unaprijedile i razvile u strukturirani model rada koji će nakon završetka pilot provedbe biti dostupan i drugim organizacijama i zajednicama za provedbu i multipliciranje. Cilj je razviti održiv program prevencije nezaraznih bolesti koji će povezivati edukaciju, zdravlje, socijalno uključivanje i aktivno starenje te dugoročno doprinositi kvalitetnijem i zdravijem životu starijih osoba.