info@ceip.hr
(098) 908 8232
Sjenjak 133, Osijek
Provedba Dobrovoljnog sporazuma „Zajedno protiv otpada od hrane” je aktivnost utvrđena Planom sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske za razdoblje od 2023. do 2028. godine kojeg je Odlukom donijela Vlada Republike Hrvatske („Narodne...
Program „Prevencija nezaraznih bolesti kroz edukaciju o štetnosti šećera“, koji provode Centar za edukaciju i informiranje potrošača (CEIP) i partnerska Humanitarna udruga Duga Vukovar, usmjeren je na promicanje zdravlja, prevenciju dijabetesa i drugih kroničnih...
Centar za edukaciju i informiranje potrošača i ove godine pruža podršku edukativno-informativnoj kampanji Safe2Eat, koju šestu godinu zaredom provode Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Cilj je povećati...
Cijene javnih usluga – poput odvoza otpada, vode ili grobnih naknada – nisu samo administrativna odluka. One izravno utječu na kućni PRORAČUN građana, a istovremeno se odnose na usluge koje ne možemo birati niti izbjeći. Upravo zato način na koji se te cijene donose...
U sklopu projektnih aktivnosti usmjerenih na edukaciju mladih, provedena je radionica na temu zdravih prehrambenih navika i smanjenja unosa šećera, s ciljem podizanja svijesti o važnosti pravilne prehrane i njezinom utjecaju na zdravlje. Radionica je održana kroz...
U sklopu projekta „MLADOST – Mladi lideri za održivi razvoj Trpinje“, nakon provedenog istraživanja i analize predznanja mladih u Trpinji i Boboti te izrade edukativnih materijala, započeo je ciklus edukativnih radionica za mlade. Prva održana radionica nosila je...
Objavljen je novi broj Preventia newslettera za ožujak 2026., koji donosi pregled najvažnijih aktivnosti projekta usmjerenog na prevenciju nezaraznih bolesti (NCD-a) i promicanje zdravih životnih navika diljem Europske unije. Tijekom provedbe projekta partneri su...
U sklopu projekta „Info točka – informiranje potrošača Slavonije i Baranje“, koji provodi Centar za edukaciju i informiranje potrošača uz financijsku podršku Ministarstva gospodarstva, 28. ožujka 2026. godine sudjelovali smo na Proljetnom sajmu u Valpovu, gdje smo...
Kao potpisnici Dobrovoljnog sporazuma „Zajedno protiv otpada“, i tijekom 2025. godine nastavili smo s nizom aktivnosti usmjerenih na smanjenje bacanja hrane i podizanje svijesti o važnosti odgovornog ponašanja prema hrani. Cilj Sporazuma je povezati različite dionike...
Jedna od najaktualnijih potrošačkih tema u Hrvatskoj posljednjih godina jest praksa telekomunikacijskih operatora da jednostrano povećavaju cijene svojih usluga putem tzv. indeksne klauzule, dok korisnici pritom nemaju pravo raskinuti ugovor bez penala. U posljednje...
Hrana je dio naše svakodnevice i jedna od rijetkih stvari o kojoj odluke donosimo svaki dan — često više puta dnevno. Kupujemo brzo, uspoređujemo cijene, tražimo akcije, gledamo podrijetlo proizvoda, rok trajanja i kvalitetu. No, koliko često pritom zaista razmišljamo o sigurnosti hrane? Koliko vjerujemo informacijama na deklaracijama? I znamo li uopće što stoji iza sustava koji bi trebao osigurati da je hrana koju kupujemo sigurna za naše zdravlje?
Upravo zato Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) već petu godinu provodi kampanju Safe2Eat, veliku europsku inicijativu kojoj je cilj približiti građanima teme sigurnosti hrane na jednostavan, razumljiv i praktičan način. Kampanja se ove godine provodi u čak 23 europske zemlje, među kojima je i Hrvatska, u suradnji s Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Glavna poruka kampanje vrlo je jednostavna: informiran potrošač donosi sigurnije i bolje odluke.
Uz podršku HAPIH-a, u kampanju se kao važan partner uključio i Centar za edukaciju i informiranje potrošača (CEIP). Našs uloga je osigurati da svaki kupac točno zna koja su mu prava i kako na najjednostavniji način doći do provjerenih informacija o hrani koju konzumira.”
Safe2Eat želi približiti potrošačima ono što često ostaje skriveno iza stručnih izraza, analiza i propisa — kako funkcionira sustav sigurnosti hrane u Europskoj uniji i zašto je važno razumjeti što kupujemo i konzumiramo. Kampanja obuhvaća teme poput pravilnog rukovanja hranom, razumijevanja deklaracija, prehrambenih aditiva, dodataka prehrani, bolesti koje se prenose hranom, smanjenja bacanja hrane, pa čak i pitanja novih tehnologija i novih vrsta hrane na tržištu.
Istraživanja Europske agencije za sigurnost hrane pokazuju kako europski potrošači pri kupnji hrane sve više obraćaju pažnju na sigurnost, podrijetlo proizvoda i kvalitetu, ali istovremeno ističu da na njihove odluke snažno utječe i rast cijena hrane. Upravo zato građani danas često pokušavaju pronaći ravnotežu između povjerenja u proizvod, kvalitete i onoga što si realno mogu priuštiti.
Upravo zato posljednjih godina sve češće dolazimo do pitanja koje nema jednostavan odgovor: možemo li si priuštiti lokalnu proizvodnju?
Hrvatski potrošači često ističu kako žele kupovati domaće proizvode, podržati lokalne proizvođače i smanjiti ovisnost o uvozu. Domaće se povezuje sa svježinom, kvalitetom i povjerenjem. No kada cijene značajno porastu, idealizam vrlo brzo dolazi u sukob s realnošću kućnog budžeta.
Najbolji primjer ovih dana su — jagode.
Na tržnicama diljem zemlje domaće jagode ove godine dosežu i 8 eura po kilogramu, dok se uvozne grčke ili turske mogu pronaći gotovo upola jeftinije. Mnogi građani ostali su šokirani takvim cijenama i pitaju se postaje li domaće voće luksuz rezerviran samo za dio potrošača. S druge strane, proizvođači upozoravaju kako rast cijena energije, sadnica, gnojiva, ambalaže i rada ozbiljno povećava troškove proizvodnje te da bez viših cijena domaći uzgoj jednostavno više neće biti održiv.
To otvara niz pitanja koja nadilaze samo temu jagoda.
Ako potrošači zbog cijene sve češće biraju uvozno, što će dugoročno biti s domaćom proizvodnjom? Može li hrvatski proizvođač uopće konkurirati zemljama s jeftinijom radnom snagom i većom proizvodnjom? Hoće li lokalna hrana postati premium proizvod koji si mnogi više neće moći priuštiti?
Istovremeno, mnogi građani s pravom postavljaju i drugo pitanje — gdje je granica do koje su spremni platiti više samo zato što je proizvod domaći?
Upravo tu dolazimo do srži kampanje Safe2Eat. Sigurnost hrane nije samo pitanje je li proizvod zdravstveno ispravan. Ona uključuje i povjerenje potrošača, transparentnost informacija, razumijevanje deklaracija, porijeklo proizvoda i mogućnost da građani donose informirane odluke, a ne odluke vođene isključivo marketingom ili strahom. Kada sve to stavimo na vagu – možda odluka da kupimo domaće jagode i prevagne.
Europski sustav sigurnosti hrane danas je među najstrožima na svijetu, a EFSA naglašava kako građani Europske unije mogu imati povjerenja u sustav kontrole hrane koji se temelji na znanstvenim procjenama i strogim pravilima. No kampanja istovremeno podsjeća da sigurnost hrane nije odgovornost samo institucija i proizvođača — nego i samih potrošača. Informiranje, čitanje deklaracija, pravilno rukovanje hranom i kritičko promišljanje o onome što kupujemo postaju važniji nego ikad.
Možda ne možemo uvijek kupiti najkvalitetnije ili najskuplje. Možda nećemo svaki put odabrati domaće. Ali možemo naučiti donositi svjesnije odluke.
A upravo je to cilj kampanje Safe2Eat — pomoći građanima da razumiju hranu koju jedu i da se u svijetu prepunom informacija, reklama i rastućih cijena osjećaju sigurnije i informiranije.
Više o kampanji:
https://www.efsa.europa.eu/hr/safe2eat