informiranje@ceip.hr
(0800) 414 414
Sjenjak 133, Osijek
Imaš 55 + godina ili si umirovljenik ili umirovljenica ? Pred nama je mjesec prepun aktivnosti osmišljenih za kvalitetno i zabavno provođenje slobodnog vremena. Od lagane tjelovježbe i edukativnih predavanja do društvenih i humanitarnih aktivnosti – u kalendaru niže...
Pozivamo osobe starije od 55 godina i umirovljenike s područja Vukovarsko – srijemske i Osječko – baranjske županije da se uključe u aktivnosti Programa za aktivno i sretno starenje PLUS. Projekt je usmjeren na poticanje aktivnog, zdravog i društveno uključenog...
Koncert, kazališna predstava ili sportska utakmica često se planiraju mjesecima unaprijed. No što ako se predomislite, događaj bude otkazan ili se njegov termin promijeni? Kod kupnje ulaznica važno je znati da se na ovakve usluge primjenjuju posebna pravila. Donosimo...
Veća zaštita građana pri kupnji, prodaji i najmu nekretnina – nova pravila za sigurnije tržište Kupnja, prodaja ili najam nekretnine jedna je od najvažnijih životnih odluka za građane, a često uključuje velike financijske vrijednosti i složene pravne postupke. Upravo...
Program „Prevencija nezaraznih bolesti kroz edukaciju o štetnosti šećera“ tijekom drugog tromjesejčja provedbe provedbe nastavio je okupljati starije osobe oko tema važnih za njihovo zdravlje, svakodnevne navike i kvalitetu života. Uz redovito kretanje, druženje i...
Ljetna sezona sniženja mnogima je omiljeno razdoblje za kupnju odjeće, obuće, kućanskih uređaja ili drugih proizvoda po povoljnijim cijenama. Veliki natpisi poput "do -70 %", "akcija", "rasprodaja" ili "posebna ponuda" privlače kupce i stvaraju osjećaj da se radi o...
Organizacija SAFE Food Advocacy Europe izrazila je zabrinutost zbog usvajanja kompromisnog prijedloga uredbe Europskog parlamenta o novim genomskim tehnikama (NGT). Prema njihovom stajalištu, odbacivanjem amandmana koji su predviđali obvezno označavanje i sljedivost...
U okviru projekta Preventia provedena je analiza nacionalnih politika i mjera usmjerenih na prevenciju nezaraznih bolesti (NCD – non-communicable diseases). Cilj ove aktivnosti bio je procijeniti postojeće pristupe te pridonijeti razvoju učinkovitijih i inovativnijih...
Posljednjih tjedana brojni građani ponovno zaprimaju dopise odvjetničkih ureda kojima ih se poziva na podmirenje navodnih dugovanja za HRT pristojbu. Takve opomene često se odnose na dugovanja nastala prije više godina, zbog čega je iznimno važno da potrošači ne...
Od 1. srpnja uvedena su nova pravila za male pošiljke koje u Europsku uniju stižu iz trećih zemalja. Za određene pošiljke sada se naplaćuje fiksna carinska naknada, što može utjecati na konačan trošak internetske kupnje. Posebno je važno provjeriti iz koje se zemlje...
Hrana je dio naše svakodnevice i jedna od rijetkih stvari o kojoj odluke donosimo svaki dan — često više puta dnevno. Kupujemo brzo, uspoređujemo cijene, tražimo akcije, gledamo podrijetlo proizvoda, rok trajanja i kvalitetu. No, koliko često pritom zaista razmišljamo o sigurnosti hrane? Koliko vjerujemo informacijama na deklaracijama? I znamo li uopće što stoji iza sustava koji bi trebao osigurati da je hrana koju kupujemo sigurna za naše zdravlje?
Upravo zato Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) već petu godinu provodi kampanju Safe2Eat, veliku europsku inicijativu kojoj je cilj približiti građanima teme sigurnosti hrane na jednostavan, razumljiv i praktičan način. Kampanja se ove godine provodi u čak 23 europske zemlje, među kojima je i Hrvatska, u suradnji s Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Glavna poruka kampanje vrlo je jednostavna: informiran potrošač donosi sigurnije i bolje odluke.
Uz podršku HAPIH-a, u kampanju se kao važan partner uključio i Centar za edukaciju i informiranje potrošača (CEIP). Našs uloga je osigurati da svaki kupac točno zna koja su mu prava i kako na najjednostavniji način doći do provjerenih informacija o hrani koju konzumira.”
Safe2Eat želi približiti potrošačima ono što često ostaje skriveno iza stručnih izraza, analiza i propisa — kako funkcionira sustav sigurnosti hrane u Europskoj uniji i zašto je važno razumjeti što kupujemo i konzumiramo. Kampanja obuhvaća teme poput pravilnog rukovanja hranom, razumijevanja deklaracija, prehrambenih aditiva, dodataka prehrani, bolesti koje se prenose hranom, smanjenja bacanja hrane, pa čak i pitanja novih tehnologija i novih vrsta hrane na tržištu.
Istraživanja Europske agencije za sigurnost hrane pokazuju kako europski potrošači pri kupnji hrane sve više obraćaju pažnju na sigurnost, podrijetlo proizvoda i kvalitetu, ali istovremeno ističu da na njihove odluke snažno utječe i rast cijena hrane. Upravo zato građani danas često pokušavaju pronaći ravnotežu između povjerenja u proizvod, kvalitete i onoga što si realno mogu priuštiti.
Upravo zato posljednjih godina sve češće dolazimo do pitanja koje nema jednostavan odgovor: možemo li si priuštiti lokalnu proizvodnju?
Hrvatski potrošači često ističu kako žele kupovati domaće proizvode, podržati lokalne proizvođače i smanjiti ovisnost o uvozu. Domaće se povezuje sa svježinom, kvalitetom i povjerenjem. No kada cijene značajno porastu, idealizam vrlo brzo dolazi u sukob s realnošću kućnog budžeta.
Najbolji primjer ovih dana su — jagode.
Na tržnicama diljem zemlje domaće jagode ove godine dosežu i 8 eura po kilogramu, dok se uvozne grčke ili turske mogu pronaći gotovo upola jeftinije. Mnogi građani ostali su šokirani takvim cijenama i pitaju se postaje li domaće voće luksuz rezerviran samo za dio potrošača. S druge strane, proizvođači upozoravaju kako rast cijena energije, sadnica, gnojiva, ambalaže i rada ozbiljno povećava troškove proizvodnje te da bez viših cijena domaći uzgoj jednostavno više neće biti održiv.
To otvara niz pitanja koja nadilaze samo temu jagoda.
Ako potrošači zbog cijene sve češće biraju uvozno, što će dugoročno biti s domaćom proizvodnjom? Može li hrvatski proizvođač uopće konkurirati zemljama s jeftinijom radnom snagom i većom proizvodnjom? Hoće li lokalna hrana postati premium proizvod koji si mnogi više neće moći priuštiti?
Istovremeno, mnogi građani s pravom postavljaju i drugo pitanje — gdje je granica do koje su spremni platiti više samo zato što je proizvod domaći?
Upravo tu dolazimo do srži kampanje Safe2Eat. Sigurnost hrane nije samo pitanje je li proizvod zdravstveno ispravan. Ona uključuje i povjerenje potrošača, transparentnost informacija, razumijevanje deklaracija, porijeklo proizvoda i mogućnost da građani donose informirane odluke, a ne odluke vođene isključivo marketingom ili strahom. Kada sve to stavimo na vagu – možda odluka da kupimo domaće jagode i prevagne.
Europski sustav sigurnosti hrane danas je među najstrožima na svijetu, a EFSA naglašava kako građani Europske unije mogu imati povjerenja u sustav kontrole hrane koji se temelji na znanstvenim procjenama i strogim pravilima. No kampanja istovremeno podsjeća da sigurnost hrane nije odgovornost samo institucija i proizvođača — nego i samih potrošača. Informiranje, čitanje deklaracija, pravilno rukovanje hranom i kritičko promišljanje o onome što kupujemo postaju važniji nego ikad.
Možda ne možemo uvijek kupiti najkvalitetnije ili najskuplje. Možda nećemo svaki put odabrati domaće. Ali možemo naučiti donositi svjesnije odluke.
A upravo je to cilj kampanje Safe2Eat — pomoći građanima da razumiju hranu koju jedu i da se u svijetu prepunom informacija, reklama i rastućih cijena osjećaju sigurnije i informiranije.
Više o kampanji:
https://www.efsa.europa.eu/hr/safe2eat