info@ceip.hr
(098) 908 8232
Sjenjak 133, Osijek
U okviru projekta Preventia provedena je analiza nacionalnih politika i mjera usmjerenih na prevenciju nezaraznih bolesti (NCD – non-communicable diseases). Cilj ove aktivnosti bio je procijeniti postojeće pristupe te pridonijeti razvoju učinkovitijih i inovativnijih...
Posljednjih tjedana brojni građani ponovno zaprimaju dopise odvjetničkih ureda kojima ih se poziva na podmirenje navodnih dugovanja za HRT pristojbu. Takve opomene često se odnose na dugovanja nastala prije više godina, zbog čega je iznimno važno da potrošači ne...
Od 1. srpnja uvedena su nova pravila za male pošiljke koje u Europsku uniju stižu iz trećih zemalja. Za određene pošiljke sada se naplaćuje fiksna carinska naknada, što može utjecati na konačan trošak internetske kupnje. Posebno je važno provjeriti iz koje se zemlje...
Objavljen je novi broj Preventia newslettera koji donosi pregled najvažnijih aktivnosti projekta usmjerenih na prevenciju nezaraznih bolesti (NCD) i promicanje zdravijih životnih stilova diljem Europe. U ovom izdanju predstavljeni su rezultati provedenih aktivnosti u...
Naša udruga ponovno surađuje s dragim prijateljima iz Osijeka. Nastavljamo našu već tradicionalno izvrsnu suradnju sa Športskim ljetnim kampom Srednjika! Ove godine za male kampere pripremili smo izuzetno važnu i zanimljivu temu pod nazivom “Putovanje...
Sezona je putovanja i svi jedva čekamo zasluženi odmor. No, što učiniti kada let kasni, hotel ne izgleda kao na slikama ili vam agencija u zadnji čas podigne cijenu? Kako vam nepredviđeni problemi ne bi pokvarili planove, u ovom broju biltena donosimo jasan i...
Predstavnica Centra za edukaciju i informiranje potrošača (CEIP) Tanja Popović Filipović sudjelovala je kao panelistica na raspravi „Zmajada – let prema zdravlju djece“, održanoj u osječkoj Staroj pekari povodom 55. manifestacije „Zmajevi nad gradom“. Panel je okupio...
Provedba Dobrovoljnog sporazuma „Zajedno protiv otpada od hrane” je aktivnost utvrđena Planom sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske za razdoblje od 2023. do 2028. godine kojeg je Odlukom donijela Vlada Republike Hrvatske („Narodne...
Program „Prevencija nezaraznih bolesti kroz edukaciju o štetnosti šećera“, koji provode Centar za edukaciju i informiranje potrošača (CEIP) i partnerska Humanitarna udruga Duga Vukovar, usmjeren je na promicanje zdravlja, prevenciju dijabetesa i drugih kroničnih...
Centar za edukaciju i informiranje potrošača i ove godine pruža podršku edukativno-informativnoj kampanji Safe2Eat, koju šestu godinu zaredom provode Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Cilj je povećati...
Hrana je dio naše svakodnevice i jedna od rijetkih stvari o kojoj odluke donosimo svaki dan — često više puta dnevno. Kupujemo brzo, uspoređujemo cijene, tražimo akcije, gledamo podrijetlo proizvoda, rok trajanja i kvalitetu. No, koliko često pritom zaista razmišljamo o sigurnosti hrane? Koliko vjerujemo informacijama na deklaracijama? I znamo li uopće što stoji iza sustava koji bi trebao osigurati da je hrana koju kupujemo sigurna za naše zdravlje?
Upravo zato Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) već petu godinu provodi kampanju Safe2Eat, veliku europsku inicijativu kojoj je cilj približiti građanima teme sigurnosti hrane na jednostavan, razumljiv i praktičan način. Kampanja se ove godine provodi u čak 23 europske zemlje, među kojima je i Hrvatska, u suradnji s Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Glavna poruka kampanje vrlo je jednostavna: informiran potrošač donosi sigurnije i bolje odluke.
Uz podršku HAPIH-a, u kampanju se kao važan partner uključio i Centar za edukaciju i informiranje potrošača (CEIP). Našs uloga je osigurati da svaki kupac točno zna koja su mu prava i kako na najjednostavniji način doći do provjerenih informacija o hrani koju konzumira.”
Safe2Eat želi približiti potrošačima ono što često ostaje skriveno iza stručnih izraza, analiza i propisa — kako funkcionira sustav sigurnosti hrane u Europskoj uniji i zašto je važno razumjeti što kupujemo i konzumiramo. Kampanja obuhvaća teme poput pravilnog rukovanja hranom, razumijevanja deklaracija, prehrambenih aditiva, dodataka prehrani, bolesti koje se prenose hranom, smanjenja bacanja hrane, pa čak i pitanja novih tehnologija i novih vrsta hrane na tržištu.
Istraživanja Europske agencije za sigurnost hrane pokazuju kako europski potrošači pri kupnji hrane sve više obraćaju pažnju na sigurnost, podrijetlo proizvoda i kvalitetu, ali istovremeno ističu da na njihove odluke snažno utječe i rast cijena hrane. Upravo zato građani danas često pokušavaju pronaći ravnotežu između povjerenja u proizvod, kvalitete i onoga što si realno mogu priuštiti.
Upravo zato posljednjih godina sve češće dolazimo do pitanja koje nema jednostavan odgovor: možemo li si priuštiti lokalnu proizvodnju?
Hrvatski potrošači često ističu kako žele kupovati domaće proizvode, podržati lokalne proizvođače i smanjiti ovisnost o uvozu. Domaće se povezuje sa svježinom, kvalitetom i povjerenjem. No kada cijene značajno porastu, idealizam vrlo brzo dolazi u sukob s realnošću kućnog budžeta.
Najbolji primjer ovih dana su — jagode.
Na tržnicama diljem zemlje domaće jagode ove godine dosežu i 8 eura po kilogramu, dok se uvozne grčke ili turske mogu pronaći gotovo upola jeftinije. Mnogi građani ostali su šokirani takvim cijenama i pitaju se postaje li domaće voće luksuz rezerviran samo za dio potrošača. S druge strane, proizvođači upozoravaju kako rast cijena energije, sadnica, gnojiva, ambalaže i rada ozbiljno povećava troškove proizvodnje te da bez viših cijena domaći uzgoj jednostavno više neće biti održiv.
To otvara niz pitanja koja nadilaze samo temu jagoda.
Ako potrošači zbog cijene sve češće biraju uvozno, što će dugoročno biti s domaćom proizvodnjom? Može li hrvatski proizvođač uopće konkurirati zemljama s jeftinijom radnom snagom i većom proizvodnjom? Hoće li lokalna hrana postati premium proizvod koji si mnogi više neće moći priuštiti?
Istovremeno, mnogi građani s pravom postavljaju i drugo pitanje — gdje je granica do koje su spremni platiti više samo zato što je proizvod domaći?
Upravo tu dolazimo do srži kampanje Safe2Eat. Sigurnost hrane nije samo pitanje je li proizvod zdravstveno ispravan. Ona uključuje i povjerenje potrošača, transparentnost informacija, razumijevanje deklaracija, porijeklo proizvoda i mogućnost da građani donose informirane odluke, a ne odluke vođene isključivo marketingom ili strahom. Kada sve to stavimo na vagu – možda odluka da kupimo domaće jagode i prevagne.
Europski sustav sigurnosti hrane danas je među najstrožima na svijetu, a EFSA naglašava kako građani Europske unije mogu imati povjerenja u sustav kontrole hrane koji se temelji na znanstvenim procjenama i strogim pravilima. No kampanja istovremeno podsjeća da sigurnost hrane nije odgovornost samo institucija i proizvođača — nego i samih potrošača. Informiranje, čitanje deklaracija, pravilno rukovanje hranom i kritičko promišljanje o onome što kupujemo postaju važniji nego ikad.
Možda ne možemo uvijek kupiti najkvalitetnije ili najskuplje. Možda nećemo svaki put odabrati domaće. Ali možemo naučiti donositi svjesnije odluke.
A upravo je to cilj kampanje Safe2Eat — pomoći građanima da razumiju hranu koju jedu i da se u svijetu prepunom informacija, reklama i rastućih cijena osjećaju sigurnije i informiranije.
Više o kampanji:
https://www.efsa.europa.eu/hr/safe2eat