informiranje@ceip.hr
(0800) 414 414
Sjenjak 133, Osijek
Od 1. studenoga 2026. internetske narudžbe koje u Europsku uniju stižu iz zemalja izvan EU-a, uključujući Kinu, podliježu novoj naknadi za rukovanje u iznosu od dva eura. Riječ je o dodatnom trošku koji se nadovezuje na fiksnu carinu od tri eura, uvedenu 1. srpnja ove...
U Osijeku je 21. i 22. listopada 2026. održan dvodnevni studijski posjet " Zaštita potrošača u praksi -Osijek 2026. tijekom kojeg je Centar za edukaciju i informiranje potrošača ( CEIP) ugostio predstavnike iz Tuzle s ciljem razmjene iskustava, znanja i primjera...
Taxi koristimo kada želimo brzo i jednostavno stići na odredište. No, što ako na kraju vožnje dobijemo račun koji je znatno viši od očekivanog? Ili ako cijena nije bila jasno navedena prije početka vožnje? U takvim situacijama važno je znati da kao potrošač imate...
U prostorima Humanitarne udruge Duga Vukovar danas, 20. listopada 2026. godine, održana je radionica „Solidarni vrtovi“ u sklopu projekta „MLADOST – Mladi lideri za održivi razvoj Trpinje“. Radionica je usmjerena na promicanje solidarnosti, održivog načina života i...
Povodom Svjetskog dana hrane, 16. listopada 2026. godine, u prostoru Vrtne bajke u Čepinu održano je edukativno događanje u sklopu projekta „Čuvam klimu u kuhinji“, koji provodi Centar za edukaciju i informiranje potrošača (CEIP) uz financijsku podršku Fonda za...
Centar za edukaciju i informiranje potrošača (CEIP) nastavlja s aktivnostima informiranja i pružanja podrške starijim osobama u ostvarivanju njihovih prava. U suradnji s Humanitarnom udrugom Duga Vukovar, u sklopu programa „Za sretno i aktivno starenje PLUS”,...
U nastavku donosimo izmijenjeni kalendar aktivnosti za listopad u sklopu Programa za aktivno i sretno starenje PLUS. Molimo vas da prije dolaska provjerite novi raspored kako biste bili upoznati s aktualnim terminima održavanja aktivnosti. Pozivamo sve osobe starije...
Sidrene cijene jedna su od aktualnih tema ove jeseni, a Centar za edukaciju i informiranje potrošača (CEIP) o njihovom je uvođenju govorio i za Dnevnik HRT-a. Od ove jeseni u središtu interesa potrošača i poduzetnika ponovno su sidrene cijene – mehanizam kojim se uz...
U novom izdanju predstavljamo aktivnosti provedene tijekom protekle dvije godine u partnerskim zemljama, s posebnim naglaskom na rad sa školama, migrantima, zdravstvenim djelatnicima i lokalnim zajednicama. Kroz različite programe i radionice Preventia je podržala...
Imaš 55 + godina ili si umirovljenik ili umirovljenica ? Pred nama je mjesec prepun aktivnosti osmišljenih za kvalitetno i zabavno provođenje slobodnog vremena. Od lagane tjelovježbe i edukativnih predavanja do društvenih i humanitarnih aktivnosti – u kalendaru niže...
Hrana je dio naše svakodnevice i jedna od rijetkih stvari o kojoj odluke donosimo svaki dan — često više puta dnevno. Kupujemo brzo, uspoređujemo cijene, tražimo akcije, gledamo podrijetlo proizvoda, rok trajanja i kvalitetu. No, koliko često pritom zaista razmišljamo o sigurnosti hrane? Koliko vjerujemo informacijama na deklaracijama? I znamo li uopće što stoji iza sustava koji bi trebao osigurati da je hrana koju kupujemo sigurna za naše zdravlje?
Upravo zato Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) već petu godinu provodi kampanju Safe2Eat, veliku europsku inicijativu kojoj je cilj približiti građanima teme sigurnosti hrane na jednostavan, razumljiv i praktičan način. Kampanja se ove godine provodi u čak 23 europske zemlje, među kojima je i Hrvatska, u suradnji s Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Glavna poruka kampanje vrlo je jednostavna: informiran potrošač donosi sigurnije i bolje odluke.
Uz podršku HAPIH-a, u kampanju se kao važan partner uključio i Centar za edukaciju i informiranje potrošača (CEIP). Našs uloga je osigurati da svaki kupac točno zna koja su mu prava i kako na najjednostavniji način doći do provjerenih informacija o hrani koju konzumira.”
Safe2Eat želi približiti potrošačima ono što često ostaje skriveno iza stručnih izraza, analiza i propisa — kako funkcionira sustav sigurnosti hrane u Europskoj uniji i zašto je važno razumjeti što kupujemo i konzumiramo. Kampanja obuhvaća teme poput pravilnog rukovanja hranom, razumijevanja deklaracija, prehrambenih aditiva, dodataka prehrani, bolesti koje se prenose hranom, smanjenja bacanja hrane, pa čak i pitanja novih tehnologija i novih vrsta hrane na tržištu.
Istraživanja Europske agencije za sigurnost hrane pokazuju kako europski potrošači pri kupnji hrane sve više obraćaju pažnju na sigurnost, podrijetlo proizvoda i kvalitetu, ali istovremeno ističu da na njihove odluke snažno utječe i rast cijena hrane. Upravo zato građani danas često pokušavaju pronaći ravnotežu između povjerenja u proizvod, kvalitete i onoga što si realno mogu priuštiti.
Upravo zato posljednjih godina sve češće dolazimo do pitanja koje nema jednostavan odgovor: možemo li si priuštiti lokalnu proizvodnju?
Hrvatski potrošači često ističu kako žele kupovati domaće proizvode, podržati lokalne proizvođače i smanjiti ovisnost o uvozu. Domaće se povezuje sa svježinom, kvalitetom i povjerenjem. No kada cijene značajno porastu, idealizam vrlo brzo dolazi u sukob s realnošću kućnog budžeta.
Najbolji primjer ovih dana su — jagode.
Na tržnicama diljem zemlje domaće jagode ove godine dosežu i 8 eura po kilogramu, dok se uvozne grčke ili turske mogu pronaći gotovo upola jeftinije. Mnogi građani ostali su šokirani takvim cijenama i pitaju se postaje li domaće voće luksuz rezerviran samo za dio potrošača. S druge strane, proizvođači upozoravaju kako rast cijena energije, sadnica, gnojiva, ambalaže i rada ozbiljno povećava troškove proizvodnje te da bez viših cijena domaći uzgoj jednostavno više neće biti održiv.
To otvara niz pitanja koja nadilaze samo temu jagoda.
Ako potrošači zbog cijene sve češće biraju uvozno, što će dugoročno biti s domaćom proizvodnjom? Može li hrvatski proizvođač uopće konkurirati zemljama s jeftinijom radnom snagom i većom proizvodnjom? Hoće li lokalna hrana postati premium proizvod koji si mnogi više neće moći priuštiti?
Istovremeno, mnogi građani s pravom postavljaju i drugo pitanje — gdje je granica do koje su spremni platiti više samo zato što je proizvod domaći?
Upravo tu dolazimo do srži kampanje Safe2Eat. Sigurnost hrane nije samo pitanje je li proizvod zdravstveno ispravan. Ona uključuje i povjerenje potrošača, transparentnost informacija, razumijevanje deklaracija, porijeklo proizvoda i mogućnost da građani donose informirane odluke, a ne odluke vođene isključivo marketingom ili strahom. Kada sve to stavimo na vagu – možda odluka da kupimo domaće jagode i prevagne.
Europski sustav sigurnosti hrane danas je među najstrožima na svijetu, a EFSA naglašava kako građani Europske unije mogu imati povjerenja u sustav kontrole hrane koji se temelji na znanstvenim procjenama i strogim pravilima. No kampanja istovremeno podsjeća da sigurnost hrane nije odgovornost samo institucija i proizvođača — nego i samih potrošača. Informiranje, čitanje deklaracija, pravilno rukovanje hranom i kritičko promišljanje o onome što kupujemo postaju važniji nego ikad.
Možda ne možemo uvijek kupiti najkvalitetnije ili najskuplje. Možda nećemo svaki put odabrati domaće. Ali možemo naučiti donositi svjesnije odluke.
A upravo je to cilj kampanje Safe2Eat — pomoći građanima da razumiju hranu koju jedu i da se u svijetu prepunom informacija, reklama i rastućih cijena osjećaju sigurnije i informiranije.
Više o kampanji:
https://www.efsa.europa.eu/hr/safe2eat