Od istraživanja do edukacije: mladi Trpinje i Bobote uče kako održivost pretvoriti u svakodnevno djelovanje

Što mladi znaju o održivom razvoju? Koliko razmišljaju o svojim potrošačkim navikama, podrijetlu hrane i utjecaju vlastitih odluka na okoliš? I vjeruju li da mogu biti pokretači promjena u svojoj zajednici?

Odgovore na ova pitanja donijelo je anketno istraživanje provedeno među učenicima 7. i 8. razreda Osnovne škole Trpinja i Osnovne škole Bobota u okviru projekta „MLADOST – mladi lideri za održivi razvoj Trpinje“. Istraživanje je provedeno u siječnju 2026. godine, a rezultati su poslužili kao važna podloga za razvoj edukativnog programa i izradu Priručnika za edukaciju mladih za održivi razvoj i aktivno građanstvo.

U istraživanju je sudjelovalo ukupno 40 mladih u dobi od 12 do 14 godina. Cilj nije bio samo provjeriti koliko učenici poznaju pojam održivog razvoja, već ih uključiti u promišljanje o temi koja izravno utječe na njihovu budućnost te ih potaknuti na aktivnije sudjelovanje u vlastitoj zajednici.

Mladi prepoznaju važnost održivog razvoja, ali žele znati više

Rezultati istraživanja pokazali su da postoji svijest o važnosti održivog razvoja, ali i potreba za dodatnim znanjem i konkretnim primjerima. Čak 84,2 % učenika smatra da je održivi razvoj važan za njihovu budućnost, dok je njih 13,2 % odgovorilo da je djelomično važan.

Kada su održivi razvoj trebali opisati vlastitim riječima, učenici su ga najčešće povezivali s očuvanjem prirode, brigom o okolišu, recikliranjem i odgovornim ponašanjem. Ipak, dio učenika nije znao objasniti pojam, što je pokazalo da održivi razvoj treba približiti mladima kroz njima razumljive i svakodnevne situacije.

Posebno je zanimljivo da su učenici najveći interes pokazali za zdravlje (46,2 %) i zaštitu okoliša (28,2 %), dok su ih zanimale i teme smanjenja siromaštva, energetske učinkovitosti i klimatskih promjena.

Istovremeno, istraživanje je pokazalo da održivost još nije dovoljno prisutna u svakodnevnim potrošačkim odlukama. Samo 5 % učenika često razmišlja o utjecaju svojih kupovnih navika na okoliš, dok 45 % o tome razmišlja, a 35 % rijetko. Kao najvažnije poticaje za održivu potrošnju učenici su naveli cijenu proizvoda, brigu za okoliš i utjecaj na zdravlje.

Od polja do stola – održivost počinje svakodnevnim izborima

Upravo su ovi odgovori bili važan smjer za kreiranje edukativnog sadržaja. Održivi razvoj nije predstavljen samo kao velika globalna tema, već kroz pitanja koja su mladima bliska: što jedemo, što kupujemo, koliko hrane bacamo, odakle hrana dolazi i kako naše odluke utječu na okoliš i lokalnu zajednicu.

Jedan od središnjih modula priručnika nosi naziv „Putovanje tvoje hrane“. Učenici kroz njega prate put hrane „od polja do stola“, upoznaju sudionike prehrambenog lanca i promišljaju o ulozi koju kao potrošači imaju u tom lancu. Posebno se naglašava važnost lokalne i sezonske hrane, smanjenja otpada od hrane, održive kupnje te utjecaja transporta hrane na okoliš.

Kroz konkretne primjere učenici uče razlikovati lokalno proizvedenu hranu od hrane koja putuje velike udaljenosti, razmišljati o tome koliko resursa stoji iza svakog prehrambenog proizvoda te prepoznati kako njihovi izbori mogu pridonijeti održivijoj potrošnji.

Poseban je naglasak stavljen i na čitanje deklaracija, prepoznavanje zavaravajućeg oglašavanja, utjecaj društvenih mreža na prehrambene izbore te razlikovanje minimalno i ultra prerađene hrane. Na taj način učenici ne uče samo što je održiva potrošnja, nego razvijaju i kritičko razmišljanje potrebno za donošenje vlastitih odluka.

„Misli globalno, djeluj lokalno!“

Drugi ključni modul priručnika nosi naziv „Misli globalno, djeluj lokalno!“. Njime se učenicima pokazuje kako su globalni izazovi, poput klimatskih promjena, onečišćenja, otpada i neodrživog korištenja resursa, povezani s njihovim svakodnevnim životom.

Kroz izračun ekološkog otiska, kvizove, rasprave i druge interaktivne aktivnosti učenici promišljaju o vlastitim navikama – od korištenja plastike i energije do načina prijevoza i bacanja hrane. Cilj je da razumiju kako male svakodnevne odluke mogu biti dio šire promjene.

Priručnik zato održivi razvoj definira jednostavnom, mladima razumljivom porukom: svatko ima svoju ulogu u stvaranju bolje budućnosti. Naglasak nije na teoriji, nego na povezivanju znanja s konkretnim ponašanjem i djelovanjem.

Od učenika do aktivnih članova zajednice

Važan dio istraživanja odnosio se upravo na sudjelovanje mladih u zajednici. Čak 71,7 % učenika smatra da svojim glasom može utjecati na promjene u zajednici, dok 80 % njih povremeno sudjeluje u aktivnostima škole, općine ili udruga.

Istovremeno, učenici navode da bi ih na veće uključivanje mogla potaknuti bolja komunikacija s odraslima i institucijama, više događanja za mlade te podrška nastavnika i roditelja.

Zato je aktivno građanstvo jedan od važnih temelja priručnika. Njegov cilj nije samo povećati znanje mladih o održivom razvoju, već ih osnažiti da svoje znanje pretvore u djelovanje – da prepoznaju probleme, predlažu rješenja, sudjeluju u aktivnostima i pokreću inicijative u svojoj sredini.

Priručnik je namijenjen učenicima završnih razreda osnovne škole, ali i nastavnicima, edukatorima i organizacijama koje rade s mladima. Sadrži prezentacije, radne listiće, prijedloge radionica, interaktivne aktivnosti, kvizove i evaluacijske alate, a osmišljen je tako da se može koristiti u školi, projektnoj nastavi, izvannastavnim aktivnostima i neformalnom obrazovanju.

Učenje koje izlazi iz učionice

Posebna vrijednost programa je u tome što održivost ne ostaje samo tema nastavnog sata. Priručnik predlaže aktivnosti kojima se škola povezuje s lokalnom zajednicom – od posjeta lokalnom voćnjaku i upoznavanja s lokalnom hranom do međugeneracijskog prijenosa znanja, razmjene stvari i pokretanja malih školskih inicijativa.

Jedna od aktivnosti je i ekološko-kulinarski izazov, u kojem učenici osmišljavaju i pripremaju recept u vrijednosti do tri eura, uz zadatak da obrok bude pripremljen bez nepotrebnog otpada hrane. Na taj se način povezuju održiva potrošnja, prehrana, kreativnost i svakodnevni život.

Takav pristup posebno je važan u ruralnim sredinama, gdje održivi razvoj može biti izravno povezan s lokalnom proizvodnjom, prirodnim resursima, prehrambenim navikama, međugeneracijskim znanjem i budućnošću same zajednice.

Od ankete do konkretne promjene

Anketno istraživanje pokazalo je da mladi prepoznaju važnost održivog razvoja i vlastitu mogućnost utjecaja, ali da im trebaju znanje, podrška i prilike za aktivno sudjelovanje.

Edukacijski priručnik odgovor je upravo na tu potrebu. On globalne teme održivog razvoja pretvara u konkretne, mladima razumljive situacije – u ono što stavljamo na tanjur, ono što kupujemo, ambalažu koju biramo, hranu koju bacamo, informacije kojima vjerujemo i način na koji sudjelujemo u svojoj zajednici.

Jer održivost nije samo velika tema budućnosti. Ona počinje u lokalnoj zajednici, u svakodnevnim izborima i u spremnosti mladih da budu dio promjene.

Briga o planetu počinje na našem tanjuru, u našem ruksaku i u svjesnom izboru svakog pojedinca.

Projekt „MLADOST – mladi lideri za održivi razvoj Trpinje“ provodi Centar za edukaciju i informiranje potrošača u partnerstvu s Humanitarnom udrugom Duga Vukovar, Osnovnom školom Trpinja i Osnovnom školom Bobota, uz financijsku potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.