Iznos projekta

Trajanje projekta

O projektu

Možda niti jedan fenomen nije tako brzo i radikalno promijenio parametre proizvodnje hrane  i dnevne obrasce ponašanja potrošača kao početak pandemije COVID-19.

Početni i vrlo vidljiv utjecaj pandemije COVID-19 bio je utjecaj praznih polica prehrambenih proizvoda. Police trgovačkih lanaca bile su prazne  ili sa ograničenim izborom najvećim  dijelom zbog panične kupnje i  strahova od nestašica hrane na individualnoj razini.  U travnju 2020. WRAP (2020) izvijestio je da je 37% odraslih osoba u Velikoj Britaniji zabrinuto zbog toga što će supermarketima ponestati hrane tijekom situacije s koronavirusom, dok je IFIC izvijestio da je 28% američkih potrošača zabrinuto zbog trgovina koje ostaju bez osnovnih namirnica (IFIC 2020a).

 

Ciljana skupina ljudi

Mladi ljudi

Voditelj kučanstva

Građani izloženi riziku od siromaštva

Nerazumno postupanje s hranom već je odavno poprimilo pandemijske razmjere,nažalost i prije situacije sa Corona virusom. Prema podacima Ujedinjenih naroda, svake godine 1,3 milijarde tona namirnica propadne, dok istodobno 870 milijuna ljudi u svijetu gladuje. Hrvatska na ljestvici osviještenosti građana zauzima porazno mjesto među najlošijim članicama Europske unije i nažalost dok i prvi problem nismo uspješno ni započeli rješavati zadesio nas je slijedeći – panična kupovina proteklih mjeseci kada su se masovno gomilale kućne zalihe hrane zbog straha da će nastupiti nestašica uslijed pandemije. Potrošači nisu u mogućnosti konzumirati toliku količinu hrane i ona nerijetko završi u otpadu. Kako je Hrvatska trenutno u novom „ lockdown-u „ procjena je da će  nepravilno skladištenja i prekomjerne kupovine te  kombinacija lockdown-a i blagdana doprinijeti velikoj količini bačene hrane.  Za vrijeme blagdana  obrasci potrošača su inače podložni  mijenjaju u odnosu na ostatak godine i skloniji smo prekomjernoj kupovini, prekomjernoj konzumaciji ali nažalost i bacanju hrane. S druge strane nezanemariva je trenutna situacija gospodarske krize koju nam je donijela trenutna pandemija. Građani ostaju bez prihoda zbog nemogućnosti obavljanja posla, socijalne samoposluge su sve potrebnije a dugo ne pamte ovako prazne police posebice u županijama kao što su Vukovarsko-srijemskom, Osječko-baranjskom koji se i u „normalnim vremenima“ bore s krizom i pre sporim gospodarskim oporavkom.

Ako sagledamo problematiku i sa zdravstvenog aspekta, gdje prekomjerna konzumacija nije poželjan aspekt dapače povezana je s nizom nezaraznih bolesti koje narušavaju zdravlje građana a tim ih čine i podložnijim zaraznim bolestima, dolazimo do zaključka da u vremenima ove krize, kada je sva pažnja posvećena broju zaraženih a ne prevenciji i osvještavanju, ova akcija važna karika koja nedostaje.

Ako uzmemo u obzir statistički podatak da 53 % ukupno bačene hrane dolazi upravo iz kućanstava a najviše bacaju obitelji sa malom djecom i samci (izvor: Eurostat)  odlučili smo ovu akciju posvetiti upravo voditeljima kućanstava. S druge strane obrasci ponašanja uspostavljaju se i puno ranije i ključno je mlade poticati da što ranije započnu promišljati o međuzavisnosti vlastitih potrošačkih odluka i posljedica koje oni imaju za društvo u cjelini. Gledajući da pratitelji naših društvenih mreža nisu mladi ljudi te je u rad s mladima bolji direktniji pristup odlučili smo se za uključivanje srednjih škola s području RH (6 škola) koje će kroz aktivnosti online debatnih klubova biti uključene direktno u kampanju.

Aktivnosti projekta

Debata za mlade

Laboratoriji održivog kuhanja

Kampanja #nofoodwaste

Projekt „ Smanjimo bacanje hrane u vrijeme pandemije COVID 19 „  je podržan s 4.930,00 eura financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP i Norveških grantova. Ovaj sadržaj omogućen je financijskom podrškom Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP i Norveških grantova . Sadržaj na portalu isključiva je odgovornost udruge Centar za edukaciju i informiranje potrošača i ne odražava nužno stavove država donatorica i Upravitelja Fonda.